Rana sjetva je postala uobičajena od strane proizvođača. Postoji više razloga koji idu u prilog ranoj  sjetvi, počevši od ranijeg skidanja usjeva, sa nižom vlagom, pa do cvatnje prije prvih toplotnih udara. Neki proizvođači čak kreću sa sjetvom u ožujku, ako dozvole vremenske prilike. Postoje naravno i rizici, ako dođe do zahlađenja nakon sjetve, što se može negativno  odraziti na nicanje, a kasnije i na prinos. Kod nas je tradicionalno optimalni rok za sjetvu u travnju. Međutim, svjedoci smo da je u određenim godinama sjetva u prvoj polovini travnja praktično nemoguća. Dakle, ne možemo se vezati za datum, ali se možemo osloniti na vremenske prilike. Sjetvu ne treba započinjati dok se temperatura zemljišta ne ustali na 10⁰C. Moramo uzeti u obzir i vrijeme kada smo mjerili temperaturu kao i strukturu zemljišta. Tijekom noći temperatura pada i za 2⁰C u odnosu na dnevnu, a ako je u pitanju pjeskovito zemljište onda je razlika i veća. Pad temperature nakon sjetve će također negativno utjecati na start. Klica u tom slučaju zaustavlja daljni razvoj. Ukoliko se takva situacija oduži, biljčica će uginuti. Dakle, kada se temperatura zemljišta ustali na 10⁰C i ne prognozira se pogoršanje vremena i pad temperature, možemo reći da je vrijeme povoljno za početak sjetve. Međutim, u sjetvi se dogode i situacije da je povećanje temperature prouzročilo problem. Naime sa nekarakterističnim povećanjem temperature, vlaga je “pobjegla” iz sjetvenog sloja, što je prouzročilo da mlada biljčica zaustavi razvoj ili ugine. Takve okolnosti prouzrokuju neujednačeno nicanje u cjeloj regiji što zajedno sa sušom u vrijeme nalijevanja zrna, najviše utjče na visinu prinosa. U svakom slučaju, sjetvu treba započeti čim dozvole vremenski uvjeti jer kašnjenje negativno utjče na prinos.

Više informacija i preporuke za vrijeme sjetve po hibridu možete pronaći u katalogu DEKALB hibrida.