Sjetva je jedan od najbitnijih koraka u proizvodnji kukuruza. Dobra i kvalitetna sjetva osigurava povoljne uvjete za rast i razvoj biljaka. Da bi se spriječili problemi tijekom sezone sjetve, sijačicu je potrebno dobro pripremiti i podesiti. Planiranje i podešavanje sijačice se izvodi u nekoliko koraka.

Planiranje sjetve:

• Odabir hibrida (zrno, silaža, klip)
• Određivanje sklopa
• Podešavanje sijačice (s obzirom na preporučeni sklop)
• Rokovi sjetve
• Dubina sjetve
• ​Brzina sjetve

​Prvi korak je odabir hibrida (zrno, klip ili silaža, FAO grupa). Na osnovu toga trebamo planirati sklop. Količina sjemena se dobije izračunom uporabne vrijednosti sjemena i preporučenoga sklopa. Sljedeći korak je podešavanje sijačice na osnovu planiranog sklopa (shema ispod). Primjer: plan je posijati DKC5031 s preporukom od 75.000 biljaka/ha. Također, trebamo uračunati klijavost (96%) i čistoću sjemena (99%). Nakon novog izračuna, količina biljaka potrebna za planiranu sjetvu je 78.915 biljaka/ha. S obzirom na broj biljaka, sijačicu treba podesiti na razmak zrna u redu od 18 cm.





Razmak zrna u redu na temelju broja biljaka po hektaru (Izvor; www.pfos.hr)

Kada je podešavanje sijačice na osnovu hibrida i skopa gotovo, sljedeći korak je namjestiti čistač na sijačici. Ovaj korak ovisi o obliku sjemena (sitno okruglo/plosnato ili krupno okruglo/plosnato). Dobro namješten čistač sjemena garantira kvalitetnu sjetvu, u protivnom dolazi do pojave praznog prostora u redu bez sjemena ili do pojave nakupine sjemena (2-3 zrna) na istome mjestu čime se sprječava optimalan rast i razvoj biljaka zbog pomanjkanja vegetacijskog prostora.

Moderne sijačice imaju dodatne dijelove koji poboljšavaju kvalitetu sjetve. Najčešće se sastoje od četiri radne jedinice. Prvi dio je dvodjelni disk (1), kojemu je funkcija čišćenje od organskih ostataka i velikih busa. Drugi dio je također sastavljen od dvodjelnog diska, koji otvara brazdicu te ulaze sjeme u posteljicu (2). Četvrti dio je nagazni točak koji dodatno utiskuje zrno u posteljicu i time osigurava bolji kontakt zrno-posteljica (4); Treći dio izvedbeno je sličan kao prva dva dijela (3), dvostruki nagazni kotaci kojima je funkcija pokrivanja sjemena s rahlom zemljom.


Izvedba modernih sijačica (Izvor; http://agrotehnika-hrvatska.hr)

Optimalni rokovi sjetve su od 10. do 25. travnja ali najbitniji čimbenik je temperatura tla. Sjetva može početi kada je temperatura tla u prosjeku od 8 – 10 C° i ako u sljedećem razdoblju ne prognoziraju značajnije promjene temperature. Vrijeme sjetve također ovisi i o izboru hibrida, FAO grupama, vremenskim uvjetima itd. Raniji i kasniji rokovi sjetve imaju svoje prednosti i nedostatke.


Prosjek oborina i temperatura po mjesecima u HR (1951-1994). (Izvor; http://www.obz.hr)

Sjetva u ranijim rokovima:

• Prednosti        
  • Ranije klijanje i nicanje
  • Bolje iskorištenje uskladištene vode tokom zime
  • Zbog ranije oplodnje izbjegava se sušni period s visokim temperaturama
• Nedostatci
  • Uslijed lošeg i hladnog vremena može doći do problema u klijanju i nicanju
  • ​Kasni mraz može prorijediti sklop (mraz u fazi 6 listova izaziva veliko ostećenje na biljci kukuruza)

Sjetva u kasnijim rokovima:

• Prednosti
  • Optimalni uvjeti za klijanje i nicanje (temperature i vlaga)
  • Nema opasnosti od kasnih mrazeva
• Nedostatci
  • Svilanje, metličanje i oplodnja se odvijaju u najnepovoljnijem razdoblju za rast i razvoj biljaka, sušni period s visokim temperaturama (Srpanj i Kolovoz) što na kraju može dovesti do smanjenja prinosa
  • Smanjuje se broj dana za rast i razvoj biljaka (skraćena vegetacija)
  • Viši sadržaj vlage u berbi
  • Zbog povećanog sadržaja vlage u zrnu, veći su lomovi i primjesa u berbi
  • Smanjena kvaliteta proizvoda
  • Pojava bolesti uzrokovana lomom i visim sadržajem vlage